Početna Crna hronika U novosadskom sudu 220 predmeta maloletničkih krivičnih dela

U novosadskom sudu 220 predmeta maloletničkih krivičnih dela

0

Statistika beleži da je 2019. godine došlo do blagog pada maloletničkog kriminaliteta u odnosu na prethodnu, uprkos utisku da je sve više počinilaca krivičnih dela mlađih od 18 godina, o kojima mediji gotovo svakodnevno izveštavaju. I dalje je najviše krađa, ali stručnjake koji se bave ovim problemom brine sve češće ispoljavanje nasilja. Apelacioni sud u Novom Sadu je u prošloj godini primio ukupno 220 predmeta koji se odnose na maloletnike, a 107 počinjenih krivičnih dela su sa elementima nasilja, piše “Politika”.

− Primetan je broj postupaka za silovanje, obljubu nad nemoćnom osobom, sa detetom ili za nedozvoljene polne radnje. I dalje se najčešće izriču vaspitne mere, dok se zavodske, upućivanje u vaspitno-popravni dom ili kazne maloletničkog zatvora izriču samo izuzetno, kod težih krivičnih dela. Jednom mladiću je izrečena kazna maloletničkog zatvora zbog pokušaja ubistva jer je i ranije činio krivična dela s elementima nasilja, pa je procenjeno da treba da bude izolovan iz sredine u kojoj živi i stavljen pod nadzor stručnjaka. Drugom maloletniku je zbog polnog uznemiravanja i nasilja u porodici izrečena mera zatvorene zaštite. Pred sudom je bio potpuno ravnodušan, ne pokazujući kajanje za ono što je uradio – rekao je predsednik Apelacionog suda u Novom Sadu Darko Tadić.

Dečiji kriminalitet je u porastu, a sistem socijalne zaštite nema adekvatan odgovor kada dete mlađe od 14 godina učini krivično delo. Komitet za prava deteta Ujedinjenih nacija doneo je prošlog oktobra novi revidiran opšti komentar u kojem se čak pohvaljuju države koje su podigle granicu krivične odgovornosti.

−Potrebno je unaprediti rad sistema socijalne zaštite. Centri za socijalni rad nemaju sredstava, nemaju ni adekvatno policijsko obezbeđenje. Dešava se u ekstremnim slučajevima da zaposleni u centrima rade sa maloletnikom i da treba da ga odvedu u neku ustanovu, a on prema njima bude nasilan i preti da će ih ubiti. Rad centara treba reformisati da bi imali kvalitetnije programe, specijalizacije i veće posvećivanje deci i roditeljima. Potrebno je reagovati čim dođe do vršnjačkog nasilja koje još nije krivično delo i videti kakva podrška treba takvoj porodici. Ne mogu sudije i tužioci da se bave toliko mladim osobama. Neophodno je napraviti individualan plan za svako dete i za njegovu porodicu. Često je problem da se porodica uključi u ovaj proces, a to je jako bitno, jer uvek sve odatle potiče. Mnogi roditelji smatraju da nije problem u njima i niko ne može da ih natera da učestvuju – navela je za “Politiku” saradnica za dečiju zaštitu u Unicefu Ines Cerović.

Izvor: mojnovisad.com
Foto: Unsplash