Početna Gradske teme Ledolomac “Čakor” odavno propada, a sada i tone

Ledolomac “Čakor” odavno propada, a sada i tone

0

Ledolomac “Čakor”, koji je već neko vreme usidren na ušću kanala DTD u Dunav, već izvesno vreme propada umesto da razbija led zimi, a sada je počeo i da tone.
Kako se može videti, krma „Čakora“ našla se u vodi, umesto da bude iznad njene površine. Odma uz „Čakor“ je i „Vučevo“, u vlasništvu propalog preduzeća „Heroj Pinki“, ali ovaj ruinirani ledolomac barem opstaje na vodi.

U Udruženju profesionalnih lađara Srbije (UPLS) navode da više od četiri godine upozoravaju na potencijalnu opasnost po bezbednost plovidbe, posebno ukazujući na probleme u vezi sa brodovima “Heroja Pinkija”. Kako kažu, ovo je sedmo potonuće broda u Srbiji u poslednjih godinu dana, što je posebno zabrinjavajuće, jer pokazuje da sistem inspekcije plovidbe, nadzora i kompletne infrastrukture brodarstva jednostavno ne funkcioniše.

Predsednik UPLS-a kapetan Branislav Vajda kaže da po Zakonu o plovidbi, svaki brod kao što je “Čakor” mora da bude pod nadzorom.

“Javlja se opasnost za bezbednost plovidbe. Stalno upozoravamo na to da se u tom delu Dunava već počeo stvarati sprud i ako tu nastane, on će se automatski pojaviti i sa strane plovnog puta kod Oficirca. To će dovesti do značajnog smanjenja dubine plovnog puta, što je za brodove veoma opasno. Takođe, ledolomci su tu stalno na jednoj sajli, ako ona pukne, otići će prema Šangaju, završiće usred plovnog puta, može da izazove havariju, da zaustavi saobraćaj na neko vreme”, ukazuje Vajda.

Međutim, to je samo jedan deo problema u vezi sa ovim davno napuštenim brodovima, čija se potreba pokazala pokazala prilikom pojave ledostaja pre tri godine. Umesto da država koristi svoje ledolomce, angažovani su njihovi “blizanci” iz Mađarske, a ceh su na kraju delom plaćali i građani Srbije. Predsednik UPLS-a dodaje da je najgore to što na probleme ukazuju godinama i niko ne reaguje.

Kako objašnjava, brodovi su na vodi i samim tim izloženi su njenom prodoru, atmosferskim padavinama, zbog čega su skloni propadanju.

“Sami po sebi predstavljaju opasnost ako potonu, jer, pre svega, veliki su. Drugo, imaju u sebi razne tečnosti koje nisu baš ‘eko-frendli’. Tu su otpadna ulja, tankovi koji i da su ispražnjeni u sebi ipak imaju neki sadržaj, kao i tankovi sa gorivom, u kojima uvek ostane nešto. Tako da, kada brod potone, može da se pojavi naftna mrlja, a jako je opasno po životnu sredinu ako korišćeno ulje zagadi vodu”, navodi Vajda.

Na delu Dunava u Srbiji za vreme socijalističkog perioda bilo je devet ledolamaca, a danas je ostao samo jedan. Vajda kaže da je strašna stvar što je država napustila i “Čakor” i “Vučevo”, iako su upravo građani bili ti koji su platili njihovu izgradnju. Na kraju su prodati “Heroju Pinkiju”, firmi u vlasništvu Dušana Borovice i usledilo je potpuno propadanje.

“Da bi Novi Sad i ceo ovaj kraj bio odbranjen od ledostaja, on mora da ima minimum dva ledolomca tog tipa, jer oni uvek idu u parovima. Jedan ledolomac ne bi rešio apsolutno ništa, sem što bi neko zaradio debele pare na taj način. Kada to kažete, onda vam stignu upozorenja ‘dobronamernih’, ali je apsurdno ćutati o tome, jer se radi o stvari od nacionalnog interesa. Već tri godine zaredom imamo izuzetno nisku vodu, dovoljna je jedna oštra zima i da led bude jači nego ikad. Sad je maj i imamo nisku vodu, ako ne bude nekih većih kiša i ako se na zimu uhvati malo jači mraz, mi ćemo imati strašan led”, zaključuje Vajda.

Priredila: Milica Ćirić
Izvor: 021
Foto: RTVYT/Printscreen