Početna Gradske teme Skuština grada usvojila odluku o ograničavanju broja zaposlenih u javnom sektoru

Skuština grada usvojila odluku o ograničavanju broja zaposlenih u javnom sektoru

0

ThinkstockPhotos-Novi Sad (1)

Glasovima odbornika vladajuće većine Skupština grada je usvojila odluku o maksimalnom broju zaposlenih za prošlu godinu u gradskom sistemu, usvojen je i niz izmena urbanističkih planova, kao i program poslovanja “Stana” za 2016. Godinu. Najburnija rasprava vođena je oko odluke kojom se “Informatici” poverava obrada podataka za naplatu “eko – dinara”, koja je na kraju usvojena.

Osim uobičajenih zamerki opozicije da je ponovo dnevni red dopunjavan u poslednjem trenutku, zbog čega su odbornici iz Demokratske stranke napustili sednicu nakon 15, od ukupno 26 tačaka, odbornici iz te partije bili su nezadovoljni što u dnevni red nije uvršćen njihov predlog da Novi Sad plaća putarinu za građane Budisave i Kovilja koji koriste autoput do Novog Sada, kao ni predlog da se pri olakšicama za porodice s troje i više dece za plaćanje komunalija vodi računa o njihovom imovinskom stanju.

No, zasedanje je počelo objedinjenom raspravom o deset tačaka koje su se odnosile na izmene urbanističkih planova. Dr Goran Radojev iz DS kritikovao je predloge, pošto se njima omogućava rušenje benzinske stanice “Mala pečurka”, rušenje trščara u Ulici Marka Kraljevića koje su kulturno nasleđe grada, dodajući da vlast vodi računa isključivo o interesima investitora, i kao primer za to naveo izmenu plana kojom se “Lidlu” omogućuje da, umesto 25 odsto zelenila na budućoj lokaciji, na kojoj je sada rasadnik “Gradskog zelenila“, bude samo 15 odsto. Zdravko Jelušić iz Srpske napredne stranke odgovorio je da opozicija politizuje tu temu. Po njegovom mišljenju, Grad je dopustio da trščare toliko propadnu da su opasne po život, a nije ih otkupio i uredio prostor u skladu s prvobitnom namenom: prostor za kulturna dešavanja. On je dodao i da su obe “pečurke” mogle biti sačuvane u ugovoru o kupoprodaji NIS-a, a da ulazni pravci u grad služe za poslovanje.

I dok je opozicija predlagala da se prvo uradi sistematizacija u javnom sektoru pa tek onda da krenu otpuštanja, da se ukinu razne skupe beneficije i nepotrebni troškovi, iznet je i podatak da je 44 osobe s izborne liste SNS dobilo posao u javnom gradskom sektoru nakon što je ta stranka preuzela vlast u septembru 2012. godine. Božidar Protić iz DS istakao je da javni sektor nije transformisan i rekonstruisan, a da ta odluka ne dotiče onih deset odsto zaposlenih koji imaju ugovore na određeno vreme.

Gradonačelnik Miloš Vučević je na te zamerke opozicije odgovorio da je odluka zakonska obaveza Grada i da je tema ispolitizovana jer se ne radi o brojevima, već o ljudskim sudbinama, ali i o zahtevima građana da se smanje troškovi komunalnog sektora u gradu. On je istakao da zakon, na osnovu kojeg je odluka sačinjena, nudi nekoliko modela po kojima će se odrediti ko je tehnološki višak i da je cilj upravo da se smanji administracija a ne dira osnovni sektor preduzeća. Kako je naveo, u vreme preuzimanja vlasti, u gradu je 5.750 ljudi bilo zaposleno u komunalnom sistemu i još 1.209 u gradskoj upravi, a su ti brojevi bili 5.500 i 1.120, respektivno. Vučević je negirao da će se gledati politička podobnost zaposlenih, već da je cilj tog procesa da javni sektor što manje košta Novosađane. Takođe, istakao je i da Grad sarađuje sa sindikatima u tom procesu, koji je “brižljivo” pripreman i koji je tek uvod u ono što nas čeka. Naime, kako je izneto na sednici, već početkom juna Republička vlada dostaviće nove iznose viška zaposlenih za tekuću godinu.

Nakon toga usvojene su i izmene odluka o utvrđivanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, kao i o otuđenju tog zemljišta, gde je sada omogućeno da umesto Skupštine grada, prodaju odobrava Gradsko veće. Usledila je zatim gotovo jednosatna rasprava oko odluke da “Informatika” obrađuje podatke za “eko-dinar”. Naime, opozicija je izrazila nepoverenje poveravanju tog posla “Informatici”, pošto je to preduzeće u poslednjih nekoliko godina prošlo kroz mnoge afere i dve godine poslovalo s gubitkom. Pošto se radi o više od 100 miliona dinara godišnje, koje bi Grad trebalo da prikupi na osnovu “eko – dinara”, a za usluge “Informatike” Grad je namenio deset miliona, opozicija je tražila da se taj iznos preispita, pošto je ta provizija dvostruko veća od one koju “Informatika” naplaćuje javnim gradskim preduzećima.

Miroslav Parović iz “Treće Srbije” branio je tu odluku i poslovanje “Informatike”, navevši da je preduzeće ispravilo sve što je državni revizor naveo kao nepravilnost i da posluje u skladu sa zakonom. Nakon toga, rasprava je prerasla u žustro prepucavanje, prošarano međusobnim vređanjima, replikama i reklamiranjem povreda Poslovnika.

Do kraja zasedanja, Skupština je usvojila program za pomoć poljoprivredi “težak” deset miliona dinara, pet ulica dobilo je imena, a vršioci dužnosti direktora Zavoda za izgradnju grada Dejan Mandić i SPC “Vojvodina” Aleksandar Šukić ponovo su izabrani na te funkcije.

Izvor: Dnevnik