Početna Gradske teme Zaposleni u “Drapšinu” dobili otpremnine, čeka se stečaj

Zaposleni u “Drapšinu” dobili otpremnine, čeka se stečaj

0

petar_drapsin_600Oko 60 radnika fabrike “Petar Drapšin” dobilo je prošle sedmice otpremnine kao tehnološki višak i više ne dolazi na posao.

Izvršni direktor Siniša Nedeljkov kaže da se sada iščekuje uvođenje stečaja jer se novosadska fabrika, odlukom Agencije za privatizaciju, pre nekoliko meseci našla među 188 preduzeća u Srbiji na spisku za stečaj.

– U fabriku dolazi nekoliko radnika da završi započete poslove – rekao je Nedeljkov, iznoseći mišljenje da bi za “Drapšin” bilo najbolje da stečaj bude radni, da se što pre uvede i da ne traje dugo. Po njegovim rečima, na taj način pogon vijaka, koji je jedino radio od uvođenja restrukturiranja 2009. godine, sačuvao bi tržište.

– Posle odluke Agencije za privatizaciju da se u “Drapšin” uvede stečaj, svi radnici su se prijavili za socijalni program, smatrajući da im je to sigurnije od iščekivanja šta će s fabrikom biti posle stečaja. Ne postoji rok do kada stečaj treba da se proglasi. Ne mora ga pokrenuti Agencija za privatizaciju, već od 31. maja to može učiniti bilo ko od poverilaca – naveo je Nedeljkov za Dnevnik.

Istakao je da su za “Petar Drapšin”i dalje zainteresovani isti investitori, koji žele da kupe fabriku u delovima ili da udruživanjem kupe celokupnu imovinu.

– U kontaktu sam s njima i oni su Agenciji za privatizaciju poslali pismo o namerama – rekao je Nedeljkov i dodao da bez njihove saglasnosti ne može da kaže ko su privrednici koji žele da kupe “Drapšin”.

“Drapšin” je prvi put stekao vlasnika u novembru 2004. godine, kada je na aukciji tročlanom konzorcijumu, koji su činili Petar Petrović, Nemanja Kovač i Dragan Kolašinović, za oko 105 miliona dinara prodato 70 odsto kapitala. Agencija za privatizaciju je 2009. godine s njima raskinula kupoprodajni ugovor zbog prekomernog zaduživanja i neplaćene pete rate za fabriku.

– Dug preduzeća je između 13 i 14 miliona evra, a možda i više od te sume. Konačna visina duga zavisi od toga kako će banke obračunavati kamate jer to neke nisu činile – naveo je Nedeljkov i dodao da je ključno pitanje zašto je država dozvolila prekomerna zaduživanja.

Autor: 021