Početna Intervju dana Ceca Majsimović: Moda je prolazna, stil je večan

Ceca Majsimović: Moda je prolazna, stil je večan

0

cekiiKao i svaka žena, stvar u kojoj najviše uživam je kupovina.
Kupovina za mene predstavlja zadovoljstvo i to je jedan kompletan proces rekla bih… Biram stvari u kojima se prijatno osećam, volim da kupujem tamo gde me dočekaju nasmejana lica prodavaca, koji itekako imaju stav, pa te baš od srca posavetuju, zato najčešće kupujem u butiku Cheap & Chic gde me dočeka omiljena od svih, najomiljenija Ceca.
Ceca je jedno posebno biće i mislim da ne postoji žena koja je u našem dragom Novom Sadu ne voli… Ceca je smeško, žena srednjih godina, pravi prijatelj i drug i pre svega jedan odličan modni kritičar.
Kada sam joj saopštila da treba da odgovori na pitanja i posavetuje sve njene „devojčice“ bila je oduševljena pa je razgovor tekao kao i svaki drugi kad dođem u kupovinu…
Oko nas šarenilo, nova kolekcija a Ceki počinje : „Obožavam ovo mesto, iako nije u mom vlasništvu osećam se kao kod svoje kuće. Caneta i Jacu gledam kao svoju porodicu, sa njima sam od kako butik postoji dugooo, dugoo godina ( smeh)…

Uvek me zanimalo, a nikako da te pitam, jesi li volela i u detinjstvu da se tako “modiraš” ( smejemo se obe)?

Iskrena da budem mila moja, uvek sam volela tako neke posebne stvari. Kao mala sam imala poseban stil , ali se nisam da kažem isticala, nosila sam i pantalone, a u njima me sada nikada nećete videti, suknje su moj donekle zaštitni znak…

Šta je za tebe moda? Treba li “pratiti modu”?

Moda je prolazna , stil je večan. Stil je nešto što se gradi godinama. Ni ja iz početka nisam znala šta bih nosila, kako bih, vremenom sam shvatila šta mi najviše stoji, pa sam izgradila neki svoj stil, stil koji možda neki ne razumeju, ali meni godi i ostajem pri njemu.

mmmmmmmmmmm

Da li je zahtevno uvek biti dobro obučen, s obrzirom da radiš u jednom od najlepših butika u Novom Sadu?

Nije zahtevno ako voliš svoj posao, kao što ja volim. Zaista uživam u butiku, to mi je kao druga kuća, ovde se oblačim, uvek ima svašta za mene, ukombinujem stvari koje se mnogima čine nespojivim.

Kada te neka mušterija pita za savet, da li kažeš iskreno ili kao oni prodavci savetuješ da kupi, ma kako joj to stajalo ?

Ti kupuješ kod nas i vrlo dobro znaš da uvek kažem ono što jeste. Ne želim da sve te devojke, devojčice kasnije zapravo shvate da to nije to. Uvek sam tu da iskritikujem, kažem, ukažem… Ukoliko neko baš želi tu stvar i ne pita me za mišljenje, onda se ne mešam. Kod nas kupuju stalne mušterije pa uvek traže savete i voljne su da poslušaju…

Uvek šarenilo kod vas, papuče koje nikada ne izlaze iz mode, ogrlice, odeća, kako se snalazite u svemu tome?

Papuče su zaista poslednjih godina hit, nema ko se nije radovao kada ih obuje, fenomenalne su, a ja, ja sam njime oduševljena jer je opšte poznatoi da i kada kiša pada ne volim te zatvorene stvari, obuću, baš sam uživala u njima čitavog leta… Ogrlice koje su neizostavne bilo da je leto ili zima, upotpunjuju izgled jedne odevne kombinacije, razbijaju monotoniju, garderoba uvek šarena i slatka, kud ćete više?
Sve u svemu odlična atmosfera kod nas svakodnevno..

coo

Kad se tako slatko obučeš i dame ti daju komplimente, kako se osećaš?

Jako prijatno kao i svaka žena, sve moje devojčice, kako ih zovem skoro svakodnevno pohvale moje odevne kombinacije i ja sam tu uvek za njih, one to znaju…

Pošto poznajem i tvog muškarca, tvog supruga, mogu reći da je uvek pravi gospodin, lepo odeven. Utičeš li na izbor njegove garderobe? 

Oo, puno ti hvala na tome. To je zaista kompliment za mene. Naravno da utičem, on je taj koji zaista prihvati svaku sugestiju, imamo divan odnos i nekako se uvek složimo šta kome stoji, sugeriše i on meni ( smeh).

Jesu li poznate dame “teške” za kupovinu?

Ne. Kod nas zaista dolaze divne osobe, bilo da su poznate ili ne… Ne pravimo razliku među mušterijama, ja sve podjednako volim da uslužim i da svi odu srećni od nas…

cekiii

Nisi se ostvarila u ulozi majke, koliko je teško raditi sa ženama koje dođu sa decom, rastuži li te to? 

Na žalost nisam. Svu tu decu koju poznajem  zaista gledam kao svoju, uveseljavaju me i unose radost u ovaj butik, u moj život. Bog je tako odlučio i ja sam se sada u ovim godinama pomirila sa tim… Sve te “devojčice” moje mile koje dolaze kod mene su zapravo moja deca…

Nisam mogla a da ne zastanem kod ovog pitanja, ali je ona kao pravi profesionalac stoički podnela i ovo, ustala je sa stolice nasmejana  kao i uvek da usluži dve srednjovečne dame, koje su sa zadovoljstvom pazarile i izašle presrećne iz butika…

E, ovo je pravo zadovoljstvo moja Ivanice, kada žene sa osmehom izlaze odavde, kada su one srećne i ja sam…

U radnju ulaze Jaca i Cane, počinjemo svi da se šalimo, na Canetov račun naravno. Nije lako sa nama ženama…

Ceca mi se još jednom zahvaljuje što sam je odabrala za ovako nešto…

A  kako i ne bi? Svi vi znate da jedna je naša novosadska Ceki…

cccc

Autor: Ivana Knežević, NsHronika

Foto: Ceca, privatna arhiva