Početna Kultura 100 dana rada Ministarstva kulture i informisanja u novom sazivu Vlade

100 dana rada Ministarstva kulture i informisanja u novom sazivu Vlade

0

Danas su na onlajn konferenciji predstavljeni rezultati 100 dana rada Ministarstva kulture i informisanja u novom sazivu Vlade na kojoj je potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković govorila o bitnim događajima i odlukama kao i o aktuelnom stanju u oblasti kulture i informisanja.

Na samom početku, ministarka Gojković podsetila je na uvođenje relaksiranih mera rada u ustanovama kulture, za koje je uspela da se izbori, i dodala da će sutra na novoj sednici Kriznog štaba predložiti da se dozvoli prisustvo više publike u pozorištima i bioskopima.

„Nadam se da će biti sluha i od stručnog i političkog dela štaba za ove moje predloge“, navela je Gojković.

Gojković je istakla da je uspela kao ministar kulture i informisanja da izdejstvuje poseban prioritetni status za vakcinisanje scenskih umetnika i onih koji rade u zatvorenim prostorima te da je ta odluka dobro profunkcionisala u Beogradu i izrazila nadu da je proces vakcinacije jednako dobro organizovan i u drugim delovima Srbije. S tim u vezi, podsetila je na izmenu i dopunu Kolektivnog ugovora u prvim nedeljama rada, dogovor i potpisivanje sporazuma sa relevantim sindikatima kojim se obezbeđuje 100-postotna zarada zaposlenima u ustanovama kulture, koji zbog kovida odustvuju sa posla.

Gojković je ukazala na značaj povećanja budžeta za kulturu za 2021. godinu imajući u vidu vrlo kratko vreme koje je imala na raspolaganju. Takođe, istakla je da je završena javna rasprava o Nacrtu zakona o muzejskoj delatnosti, i dodala da će Ministarstvo kulture i informisanja, nakon sagledavanja primedbi i sugestija, u martu mesecu izaći sa predlogom pred Narodnu skupštinu.

„Uradili smo i Nacrt zakona o inspekcijskom nadzoru u kulturi, kao i izmene i dopune Zakona o kulturi i organizovaćemo 10 okruglih stolova i tribina širom Srbije“, izjavila je Gojković.

Ministarka kulture podsetila je na jedan od svojih prioriteta tokom svog mandata – decentralizaciju u kulturi i dodala da je za konkurs „Gradovi u fokusu“ izdvojeno tri puta više sredstava nego prošle godine u cilju unapređivanja infrastrukture u kulturi u gradovima i opštinama širom Srbije. Gojković je podvukla i važnost novog projekta „Prestonica kulture Srbije“.

Ističući značaj decentralizacije kulture skrenula je pažnju i na velike infrastrukturne projekte u oblasti kulture koji su u planu do kraja godine.

„To su svakako premeštanje Istorijskog muzeja Srbije u zgradu bivše Železničke stanice na Savskom trgu, ali i veliki projekat premeštanja Muzeja Nikole Tesle u zgradu Termoelektrane „Snaga i svetlost“, rekla je Gojković.

Ministarka kulture podsetila je na značajno delovanje Ministarstva kulture i informisanja koje se ogleda i u dodeljivanju sredstva za razvoj filma ali i serija budući da doprinose boljoj vidljivosti naše zemlje u svetu ali i njenom pozicioniranju u sferi kulture i umetnosti.

Tom prilikom ministarka kulture pojasnila je situaciju u vezi sa finansiranjem Galerije „Sava Šumanović“ u Šidu za koju je prvobitno bilo planirano 38 miliona dinara i dala odgovor na insinuacije o preseljenju Galerije u glavni grad.

„Prilikom izrade budžeta za 2021. godinu predložili smo model da Galerija ̓Sava Šumanović̓ u Šidu dobije više sredstava, ali je mnogo nerazumevanja lokalne samouprave koja pojednostavljuju i banalizuju brigu Republike Srbije o Galeriji ̓Sava Šumanovića̓ netačnim i zlonamernim tumačenjem da će neko slike Save Šumanovića da seli za Beograd. Muzej na otvorenom Sirogojno, koji je takođe republička ustanova kulture, nije prešao za Beograd, nego ga samo mi finansiramo. Da navedem i primer Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini koji je takođe republička ustanova”, rekla je Gojković.

Na kraju svog obraćanja Gojković je istakla važnost dokumenta o strateškim prioritetima razvoja kulture od 2021. do 2025. godine u 20 tačaka, među kojima su i dostizanje budžeta za kulturu od 1 posto, očuvanje istorijsko-kulturnog nasleđa, decentralizacija kulture, bavljenje kulturnom diplomatijom kao i otvaranje novih kulturnih centara u regionu, pre svega Skoplju, Podgorici, Zagrebu, Ljubljani, ali i u Moskvi.

„Poslednja i jedna od najbitnijih tačaka je da razgovaramo otvoreno u našem društvu da li i koliko treba jačati i vratiti onu snagu i ulogu Ministarstva kulture i informisanja i samog ministra jer svuda u svetu, pa tako i u Srbiji, polako je prestalo da centar odlučivanja bude Ministarstvo kulture i informisanja, a opet jedino podložno kritici bez obzira da li povlači neke poteze u oblasti kulture ili se to radi na nekim drugim mestima. Smatram da zaista u 100 dana Vlade RS, jedno od najaktivnijih ministarstava bilo je upravo Ministarstvo kulture i informisanja“, zaključila je ministarka kulture.

Foto: Ministarstvo kulture i informisanja