Početna Kultura Vorhol iz ugla Uroša Đurića u Evropskoj prestonici kulture

Vorhol iz ugla Uroša Đurića u Evropskoj prestonici kulture

0

Otac ili princ pop-arta, kako je nazvan u medijima, verovao je da svako ima 15 minuta slave, a njegovih 15 minuta traje već više od pet decenija. Šta je Endija Vorhola učinilo slavnim začetnikom revolucionarne umetnosti Novosađani imaju prilike da vide do 25. juna u okviru izložbe „Andy Warhol“ dok će 21. juna u 19 časova biti organizovano posebno stručno vođenje kroz izložbu sa našim poznatim umetnikom Urošem Đurićem.

Izložba je postavljena u Zbirci strane umetnosti Muzeja grada Novog Sada (Dunavska 29) i otvorena za posetioce u periodu od 10 do 18 časova. Ulaz je slobodan.

Stručno vođenje kroz izložbu deo je programske platforme „Tvrđava mira“ iza koje stoji „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture“, a kustos će biti Uroš Đurić, multimedijalni umetnik, tragač u kvizu „Potera“, Anđeo iz kultnog filma „Mi nismo Anđeli“ koji je, po svojoj svestranosti u umetnosti i sam sličan samom osnivaču pop-arta Endiju Vorholu.

Postavka obuhvata 48 Vorholovih dela, kao što su čuvene serigrafije „Merilin Monro“ (Marilyn), „Mao“, „Kempbel supa“ (Campbellˊs soup), kao i delo „Brzi klizač“ (Speed Skater) koje je bilo simbol takmičenja u brzom klizanju na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine.

Endi Vorhol imao je želju da razbije predrasude o elitnoj umetnosti i omasovi je, odnosno približi je svima, zbog čega njegova dela predstavljaju spoj avangardnog i komercijalnog.

Smatrao je da nije moguće izraziti se kroz samo jedan mediji, pa se tako bavio različitim umetničkim formama: performans, filmska produkcija, video instalacija i pisanje, a ono što ga je najviše isticalo bilo je kombinovanje klasične i mejnstrim estetike.

Iz svoje umetničke Fabrike (The Factory studio), studija u Njujorku u kom je stvarao, Vorhol je promenio 20. vek, a, osim Merilin Monro, njegove muze bile su mnoge poznate ličnosti: Elizabet Tejlor, Elvis Prisli, Mik Džeger, Džeki Kenedi, Muhamed Ali, ali i Edi Sedžvik.

Princ pop-arta, koji je jednom prilikom izjavio da umetnici nisu ništa posebno, već da je umetnost posao kao i svaki drugi i dalje ima ogroman uticaj na umetnost, modu, muziku, film. Njegova slava ne jenjava, a mnogima je i sam postao inspiracija.

„Tvrđava mira“ je četvrta programska platforma projekta „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture“ koja afirmiše Novi Sad kao simbol mira, zajedništva i tolerancije. Do 7. jula u okviru platforme biće održano 20 događaja – koncerata, izložbi, projekcija filmova, pozorišnih predstava, a Novi Sad će 28. juna dobiti i spomenik mira „One day…“ koji je kreirala svetski poznata multimedijalna umetnica Joko Ono.

Ceo program možete pronaći na linku: https://bit.ly/2IoGh9D i na društvenim mrežama projekta „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture.

Foto: Promo