Početna Danas u gradu Pomozite Novom Sadu da postane “Biciklograd”!

Pomozite Novom Sadu da postane “Biciklograd”!

0

biciklovi

Nedelju koja je pred nama obeležiće jedna specijalna akcija internacionalnog karaktera. Ona ima za cilj da vas natera da razmrdate svog dvotočkaša tokom hladnih zimskih dana i da se sa vetrom u kosi (okej, budimo razumni – sa vetrom u kapi) odverglate do svog radnog mesta. Na taj način Novi Sad možete postaviti na značajno mesto na jednoj vrlo interesantnoj mapi.

U pitanju je akcija “Winter Bike To World Day” koja se obeležava u celom svetu, a “grad pobednik” koji se prošle godine našao na prvom mestu liste sa najvećim brojem učesnika, bio je baš grad iz našeg komšiluka – Zagreb. Iako ovaj podatak nekome može delovati iznenađujuće, Novi Sad se trenutno nalazi na trećem mestu, što znači da za njim kaska čak 430 gradova, dok mu prednjače samo Zagreb i Montreal.

U akciji može da učestvuje apsolutno svako. Bitno je samo da se svi učesnici registruju na sajtu Winter Bike to Work Day kako bi doprineli uspehu Novog Sada. Da sve bude zabavnije, na sajtu postoji i posebna adresa za decu koja idu biciklom do škole. U našem gradu iza ove akcije stoji Novosadska biciklistička inicijativa, iz koje poručuju da vam za učešće nije potrebna nikakva posebna oprema, nego se preporučuje da se dobro obučete (ali ne i pretoplo, da se ne biste preznojali). Naime, poznato je da vožnja bicikla greje više nego šetanje, pa čak i ako se vozi nešto sporije, jer se kočenje po zimskim uslovima uglavnom smatra “lošom idejom”.

Povodom ove zanimljive akcije, ali i u nameri da našim čitaocima pobliže predstavimo ideju koja prati događaje ovakvog tipa, specijalno za portal mojnovisad popričali smo sa Aleksandrom Grujićem, predstavnikom Novosadske biciklističke inicijative.

Novosadska biciklistička inicijativa je registrovana zvanično od 2011. godine, a osnovana je sa namerom da približi bicikl kao prevozno sredstvo svim građanima Novog Sada. Udruženje je ujedno i spona između konstantno rastućeg broja biciklista i institucija. Tokom godina su ciljevi ostali isti, ali je NSBI prerasla u nešto sasvim drugo, pa je tako došlo i do organizovanja raznih događaja poput obuka, festivala, žurki i kvalitetnog druženja, ali i istraživanja, javnog zagovaranja i slično. Što se tiče naših članova, to su ljudi različitih godina, životnih stilova i zanimanja koji dele ljubav prema dvotočkašima koji tako umesto goriva sagorevaju masne naslage. Našoj inicijativi svako doprinosi svojim znanjem i veštinama, kao i vremenom i trudom izdvojenim kako bi se na što bolji način razvio ovaj vid prevoza.

Tokom poslednjih godina NSBI je rasla, baš kao i njene mogućnosti. Pored organizovanja raznih akcija, obuka i druženja, Inicijativa je organizovala i Biciklana Festival, svoj najveći ponos do sada. Godinu za nama obeležio je upravo treća po redu Biciklana. Tokom tri dana trajanja festivala posetioci su prisustvovli obukama, radionicama, razgovorima sa predstavnicima državnih ustanova, otvorenom bioskopu, muzičkim nastupima, kao i brojnim sastancima biciklističkih grupa iz regiona.

Da postoji regionalni “TED Talk” za bicikliste, to bi bio ovaj naš festival – kaže Aleksandar. – Ponosni smo i na akciju mapiranja problema na biciklističkim stazama koja se održava jednom godišnje, kao i na akciju deljenja svetala koja je takođe privukla dosta pažnje. Naše udruženje uradilo je i tri stanice za besplatnu popravku bicikala za koje su svi govorili da nema šanse da uspeju. Tu je i sada već veliki događaj “Kritična masa” koja je u aprilu 2015. godine postavila rekord u posećenosti sa oko 1.500 biciklista. Kritična masa se održava svakog poslednjeg petka u mesecu u 17 časova sa početkom iz Limanskog parka, a neverovatan uspeh postavio je pred nas nove organizacione izazove, naročito ako se uzme u obzir da se sve organizuje volonterski. Iz ovog razloga NSBI će se angažovati više oko različitih događaja i akcija ove godine, a velike vožnje ćemo praviti 2 puta godišnje. Tada očekujemo i više hiljada biciklista i super atmosferu!

Na pitanje da li Novi Sad, uz sadašnju stukturu i navike njegovih građana (koji se, kako je dobro poznato, uskomešaju i na samo naznaku kiše ili snega) uopšte ima potencijala da postane pravi “Biciklograd”, Aleksandar odgovara:

Naravno da Novi Sad ima potencijala da postane pravi “Biciklograd”. Sa preko 80 kilometara (kakvih-takvih) biciklističkih staza po ravnom, njegova površina je idealna za bicikliranje. Za 15 minuta ste, provereno, na bilo kom delu grada. Ipak, koliko god da se udruženja trudila, na kraju dana, to sve zavisi od samih sugrađana. Trenutno su najveće brige biciklista parking, kao i bojazan od krađe. Iz tog razloga veliki broj ljudi, iako imaju bicikl i voleli bi da se vozaju svakodnevno, ipak koči veliki strah da ostanu bez njegam uzevši u obzir da krađe nisu ništa neobično, niti retko. I pored svega, biciklizam je u Novom Sadu ipak u dramatičnom usponu, a za samo godinu dana zabeležen je porast od 15% na jednom mernom mestu. Iako to možda deluje malo, ovaj podatak je značajan jer razlika u broju putovanja biciklom na jednom mestu meri se u desetinama hiljada godišnje. U protekle dve godine na ruku biciklistima idu i blage zime, pa sada zaista može da se vidi puno biciklista na ulicama iako je januar. Nama to deluje zaista fantastičnpo jer smo sa tom idejom i počeli, da “od Novog Sada napravimo Kopenhagen”.

Postoje li još neki svetski gradovi i zemlje od kojih bu Novosađani mogli da nauče najbolje lekcije o gradskom biciklizmu?

Moglo bi se reći da su Kopenhagen i Amsterdam pravi biciklistički šampioni. Do početka sedamdesetih u Holandiji je dominirala automobilska kultura, ali su tada u celoj zemlji počeli protesti zbog stradanja dece koja voze bicikle. Zaokret koji je država tada napravila doveo je do toga da je svega 20 godina kasnije Holandija posmatrana kao biciklistički raj. Nešto nama bliži primer je Ljubljana. Sa druge strane, treba pomenuti i loše primere. Usled privrednog “buma” u Kini, ljudi su se masovno opredelili za automobile. Posledice po javno zdravlje su postale toliko drastične, da se desilo nešto što se u filmovima nekada smatralo parodijom – građani su počeli da kupuju uvozni vazduh.

Autor: Branka Malenica, mojnovisad.com
Foto: pixbay.com