Početna Srpska Atina Hotel „Vojvodina” – omiljeno mesto okupljanja novosadske gospode

Hotel „Vojvodina” – omiljeno mesto okupljanja novosadske gospode

0

02-hotel-jelisaveta-sada_1401788436_675x0

Prvi moderni ugostiteljski objekti u Novom Sadu javljaju se u drugoj polovini i pred kraj 19. veka, kada se u eri ranog kapitalizma javljaju prva industrijska preduzeća u gradu.

Sve veće potrebe sve brojnijeg stanovništva, iziskivale su i nastanak sve brojnijih krčmi, kafana, pivara, gostionica, restorana, narodnih kuhinja i prenoćišta. Na takav porast broja ugostiteljskih objekata uticao je i sve veći promet stranaca kroz grad.

Uporedo s privrednim i kulturnim usponom, Novi Sad dobija moderne ugostiteljske objekte – hotele, koji su epitet „naprednog nivoa ugostiteljstva” stekli specifičnim izgledom, ugostiteljskom opremljenošću i, nadasve, uslugama na najvišem kulturnom nivou.

Tako su 1890. godine ugostiteljski objekti u Novom Sadu obuhvatali 119 lokala s 337 zaposlenih. Najviše je bilo krčmi, čak 111, gostionica i hotela, narodnih kuhinja je bilo pet, kafana i mlečnih restorana dva i jedna točionica rakije. Igranke su priređivane po hotelima koji su imali dvoranu za priredbe tog tipa. Od posebnog značaja bili su balovi i balovi pod maskama, koji su još po Naredbi Namesničkog veća morali da se završe do tri sata posle ponoći, a po privatnim kućama su bili zabranjeni, dok maske nisu smele da se nose po ulicama. U gostionicama se, osim održavanja igranki, kuglalo, politiziralo, čitana je štampa, ali se i bekrijalo…

Današnji hotel „Vojvodina” najstariji je u gradu. Kada je sagrađen 1854. godine, poneo je ime „Carica Jelisaveta”. Nikao je na mestu nekadašnje Hajlove pivare, koja je šest godina ranije izgorela u bombardovanju. Od 1748, pa sve dok je nije progutao plamen, promenila je više vlasnika, među kojima su bili Mihael Braunraš, Franc Vurmb, Simeon Perišić i Petar Saranda.

Investitor Johan Ajgler kupio je ruševine i nadenuo hotelu ime „Jelisaveta”, po supruzi Franje Josifa. Postoje zapisi koji svedoče o tome da je „Carica Jelisaveta” bila omiljeno mesto okupljanja novosadske gospode. Rado su je posećivali umetnici i boemi, a naročito u vreme kada je vlasnik hotela bio Lazar Dunđerski.

Zanimljiv je podatak da je električno osvetljenje hotel imao od 1899. godine, iako je Novi Sad zvanično električu rasvetu dobio tek 1910.

U periodu između dva svetska rata hotel se zvao „Kraljica Marija”, a ime je dobio u vreme kada se kralj Aleksandar Karađorđević Ujedinitelj oženio istoimenom rumunskom princezom, dok današnji naziv „Vojvodina” nosi od 1945. godine. Gedeon Dunđerski nije, poput Lazara, bio vičan hotelijerstvu, zato je velelepno zdanje izdao u zakup Frajdu i sinovima, a potom i Karku Šolcu.

Bio je to najsavremeniji hotel u gradu sa 60 moderno nameštenih soba s posebnim kupatilima, opremljenim toplom i hladnom vodom. Vrhunska kuhinja i širok izbor prvoklasnih vina uklapali su se u zvučnu reklamu o najboljem hotelu. U to vreme su, uz kafanu pored uličnog ulaza, bile i tekstilna radnja familije Prodanović i parfimerija. Prestižna „Žuta sala” bila je smeštena u desnom dvorišnom krilu, a intenzivan društveni život Novosađani su vodili u kafani koja je zauzimala prostor u centralnom delu hotelskog prizemlja.

Zanimljivo je da primarni spoljašnji izgled hotela „Vojvodina”, koji pripada poznoklasicističkom stilu, nije bitno menjan. U velikoj meri to je važilo i za enterijer. Ulična fasada, šira od 60 metara, s 24 vertikalna otvora izuzetno je upadljiva u gradskom centru.

Kada je Drugi svetski rat završen, promenom društveno-političkog sistema hotel je nacionalizovan. „Vojvodina” je značajnije renovirana 1980. godine, kada je ponovo oživela pivnica, omiljeno mesto za okupljanje omladine sredinom osamdesetih. Fasada hotela restaurirana je 1995. godine, kada je pivnica ponovo oživela.

Hotel „Vojvodina” svojim kompozicionim karakteristikama i danas važi za jedan od značajnijih objekata gradske arhitekture. Raspolaže sa 61 smeštajnom jedinicom. Gostima su na raspolaganju dva apartmana, osam soba s francuskim ležajem, 16 dvokrevetnih, 15 dvokrevetnih soba s dodatnim krevetom i 20 jednokrevetnih. Restoran sala ima 80 mesta, a mala sala, opremljena internet konekcijom i video-projektorom pogodna je za organizovanje raznih stručnih seminara.

Izvor: Dnevnik
Foto: www.hotelvojvodina.rs