Početna Kultura Upotreba znakovnog jezika kao prvi korak u socijalnoj inkluziji osoba sa invaliditetom...

Upotreba znakovnog jezika kao prvi korak u socijalnoj inkluziji osoba sa invaliditetom u pozorišnoj produkciji i na novosadskoj pozorišnoj sceni

0

Novosadska premijera pozorišne predstave After After autora Tanasija Ćakića bila je 12. novembra u Savezu kolektivne umetničke prakse. Tanasije Ćakić, koga je novosadska pozorišna publika upoznala zahvaljujući autorskoj predstavi, a televizijska publika ga je zapazila u televizijskoj seriji “Jutro će promeniti sve” za NS Hroniku govori o svim društveno važnim temama koje nedostaju u medijima masovne komunikacije- mentalnom zdravlju, rodnoj ravnopravnosti, borbi protiv diskriminacije, socijalnoj inkluziji u umetnosti i ceni umetničke slobode. Razgovor donosimo u nastavcima.

Vaša predstava je prva pozorišna predstava u Srbiji koja je dostupna na srpskom znakovnom jeziku za gluvu i nagluvu publiku. Kako je izgledao proces produkcije predstave na srpskom znakovnom jeziku?

Sigurno nije prva, ali sam poprilično siguran da je prva koja koristi znakovni jezik umesto neodređene gestikulacije. Ideja je bila da prevedemo na znakovni ključne punktove i rečenice, i time ih istaknemo i za publiku koja nije gluva. Ono što nije prevedeno na znakovni, pojavljuje se u pisanom obliku na projekciji. Nakon što sam napisao tekst, u konsultaciji s profesorkom znakovnog Ninom Baranovski izdvojili smo tekst koji ću znakovati sa scene i tekst koji je potrebno ispisati. Srpski znakovni jezik ima određene limitacije, tako da smo odlučili da većinu stručnih termina ispišemo. Gluva publika može u potpunosti ispratiti priču i kroz šta glavni junak prolazi, a sve ono što ne znakujem je zaista samo prazna priča kojoj smo svi skloni kad ne želimo s nečim da se suočimo. Ti delovi njima izgledaju kao “blablabla” što oni i jesu.

Izvor: NS Hronika

Foto: Nikola Kljajić