Početna Kultura “Zemlja moga proleća” snima se u Novom Sadu

“Zemlja moga proleća” snima se u Novom Sadu

0

Zemlja moga proleća” naslov je dokumentarno – igranog filma koji je ovih dana počeo da se snima u Novom Sadu. Reditelj omnibusa sastavljenog od tri priče je Silard Antal.

Film govori o tri žene koje su u svojoj epohi ostavile ozbiljan trag, borile se odvažno za sebe ali i za nas danas, a mi smo ih lepo zaboravili.

Na mestu snimanja u Marka Miljanova, ekipa portala 021.rs zatekla je gotovo celu ekipu.

“Biće to priča o tri izuzetne žene koje smo zaboravili: Dragi Gavrilović koja je napisala prvi satirični roman na ovim prostorima, pre Radoja Domanovića, koji je objavljen i u Nemačkoj, a veoma se čitao i u regionu, Fridi Filipović, sefardskoj spisateljici i prevodiocu poreklom iz Sarajeva koja je napisala odličan roman “Gorke trave”, dobila za njega i nagradu, a potom iščezla sa književne scene i na koncu o Anici Savić Rebac koju su u njeno vreme evropski intelektualci proglasili jednom od dvadeset ljudi koji mogu da spasu svet”, kaže glavni scenarista filma Dobrila Radak.

“Zajedničko za sve tri je da su, bez obzira na svoje vredno umetničko delo, u nekoj zvaničnoj kulturnoj politici skrajnute, zaboravljene, marginalizovane, mislim tu na škole, lektiru, zvaničnu književnu istoriju. Prosto, prećutane su, osim u baš retkim slučajevima kada su se njima bavili pojedinci. To je bio motiv za nastanak ovog scenerija i filma, ali i činjenica da su se u svoje vreme borile za svoje ja, za ženska prava a to je za poštovanje i nezaborav”, navodi Radak.

Reditelj Silard Antal kaže da, uprkos tome što smatra da nije neka velika neznalica i neko ko ne čita, za ove tri izuzetne žene do snimanja filma nije čuo. Njih jednostavno nema u nekom dostupnom zvaničnom kulturnom prostoru, a na propitivanje o tome šta to govori o Srbiji danas, koncizno i jasno kaže: “Sve” i dodaje:

“Čini se da ta borba za ženska prava traje i danas, da nije izvojevana nikada. Naša misija je da ovim filmom bar malo dovedemo u red taj reciprocitet nezadovoljstva: bar da svi, i muškarci i žene, budu podjednako nezadovoljni.”

Nije poznato zašto se zvanična srpska kultura odnosi tako nihilistički prema ovim ženama, tim pre što su imale u najmanju ruku zanimjjive živote.

Draga – Draginja Gavrilović bila je srpska književnica, pedagog i prevodilac. Njen “Devojački roman” iz 1889. godine smatra se prvim ženskim romanom kod Srba.

Anica Savić Rebac bila je književnica, istoričarka filozofije, prevodilac, proučavala je helensku kulturu i bila profesorka Univerziteta u Beogradu..

Spisateljica, prevodilac, novinarka Frida Filipović u svom romanu “Gorke trave”, koji je 2000. godine proglašen romanom godine u Srbiji, govori o stradanju jevrejske žene u koncentracionim logorima u vreme Drugog svetskog rata. Građu tog romana iskoristila je najpre za scenario istoimenog filma u režiji Žike Mitrovića koji je snimljen 1966. godine. Tonski zapis izjave Fride Filipović o stradanju njene porodice u konc logoru čuva se i danas u Memorijalnom muzeju holokausta u Vašingtonu.

U filmu “Zemlja moga proleća”, između ostalih, igraju Sanja Ristić Krajnov, Tanja Pjevac, Sonja Isailović, Miodrag Petronje, Dejan Karlečik i studenti druge i četvrte godine novosadske Akademije umetnosti, iz klase Jasne Đuričić i Nikite Milivojevića.

Direktor fotografije i izvršni producent je Elida Mesaroš Lajko, a producent Bojana Bokan. Film nastaje u produkciji Dof creative studija uz podršku Vlade Vojvodine i AU. Snimaće se narednih nekoliko dana na još dve lokacije u Novom Sadu, na AU i u centru grada.

Premijera je planirana početkom proleća.

Izvor: 021
Foto: Pixabay