![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-1024x573.png)
Navikli na scene sa Arabijskog poluostrva u kojima dominiraju dugačke peščane plaže i ravnice, praćene neboderima i arhitektonskim čudima, od Abu Dabija i Dubaija do Kuvajta, Bahreina, Katara i Saudijske Arabije, iznenadi nas tradicionalni i kamenim brdima nazubljeni Oman, najtradicionalnija od zemalja ovog kraja sveta.
OK, najtradicionalnija u smislu da ne žele da grade nove, velike zgrade. Naravno da je Saudijska Arabija strožija sa svojim zakonima, a pre reformi princa Muhameda bin Salmana bila je i najstrožija. Ne govorimo o tome. Govorimo o tome da je u Omanu sve novo građeno na pseudotradicionalni način. Na primer, sve nove zgrade su 4, 6 ili jaaaako retko, 8 spratova visoke, sve su kockaste i sa ravnim krovom, i sve su obojene u belo. Nema solitera i čuda građevinarstva kao u obližnjim Emiratima. A to nas sve dovodi do čoveka zvanog…
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-1-1024x576.png)
Sultan Kabus
Kada sam se ja rodio, a to nije bilo baš toliko davno, nije postojala država Oman. Postojala je država Muskat i Oman, a onda je 1970. godine, kada je vaš putopisac imao par meseci bebećeg života, sultan Kabus oborio s vlasti prethodnog sultana, svog oca, uz pomoć vojske i Velike Britanije, promenio ime države u samo „Oman“, promenio zastavu dodajući grb, belu i zelenu prugu (ranije je zastava bila čisto crvena), shvatio je da je nafta velika prilika, i modernizovao je zemlju. Sagradio je veliku zgradu Kraljevske opere, čiji je veliki ljubitelj bio. Vladao je 50 godina, i 2020. godine se preselio na Ahiret, bez dece i uz jedan kratak i neplodan brak koji je trajao svega tri godine. Njegov kontroverzni životni stil podigao je mnogo prašine, ali Kabus je bio taj koji je u istoriju ušao kao otac modernog Omana.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-2-1024x422.png)
Kao sultan, Kabus je sproveo politiku modernizacije i elektrifikacije (nisu imali baš puno struje pre njega) i okončao međunarodnu izolaciju Omana. Uveo je telefon i izgradio škole, bolnice i puteve (imali su samo 10km pre njega). Njegova vladavina je dovela do porasta životnog standarda i razvoja u zemlji, ukidanja ropstva, kraja Dofar pobune i proglašenja ustava Omana. Ropstva? Pa da. Do pre neku godinu ropstvo je bilo zvanično i u Mauritaniji, a ovde govorimo o 1970. godini. Uveo je omanski rijal (koji vredi čak 2,50 evra) kao zvaničnu valutu, zamenivši indijsku rupiju i (pazite ovo!) talir Marije Terezije!
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-4-1024x766.png)
Nasleđe sultana Kabusa
Uz pomoć agencije “Allegra Krstarenja” koja nas je odvela na krstarenje, pristali smo u ono što se u programu navodilo kao “Muskat”, odnosno, prestonica Omana. Ali, stvarnost je malo drugačija. Zaista postoji “Veliki Muskat”, koji je spoj tri grada – Starog Muskata na istoku, zatim stare prestonice Matre, gde pristaju kruzeri, i Novog Muskata koji se proteže u ravnici zapadno od Matre. Novi Muskat je delo sultana Kabusa, koji je zaključio da se Muskat ne može širiti u brda, već u ravnici pored mora i peščanih plaža.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-5-1024x766.png)
Tako da smo se, i ne znajući, dogovorili sa taksistom da nas za 60€ provozaju do svih znamenitosti i kratko ih objasne. Svi taksisti su nosili bele abaje, i na glavi kape koje se zovu kemmä, kemm’ ili kemme, a koje imaju razne obrube, dezene i boje, iako su sve bele. Kažu da se svaki dan nosi druga kapa, postoje svečane, a takođe se po tome prepoznaje i ko je bogatun, a ko siromah. Neugodno je što je teško naći broj za balkanske glave.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-6-1024x764.png)
Elem, prvo smo otišli do Velike Džamije sultana Kabusa, u Novom Muskatu. Završena je 2001. godine, i ogromnih je dimenzija. Nekako je spokojna, i podseća na džamije u Španiji i Maroku, sa svojim vrtovima i bazenima.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-7-1024x766.png)
Može da primi 25.000 vernika, a ono što je posebno zanimljivo kod tih vernika je to što oni nisu ni suniti ni šiiti, pa čak ni alaviti koje znamo iz Sirije, već – ibaditi. Smatra se da su ibaditi čak i najstarija grana islama, jer su se izdvojili pre nego što su se suniti i šiiti posvađali. Iako su najstariji, jedni su od tolerantnijih, kažu, najtolerantniji posle alavita.
Tolerancija se vidi jer se u Omanu, za razliku od mnogih drugih zemalja, slobodno mogu graditi i crkve i hinduistički hramovi. Svakako je Džamija sultana Kabusa najveća ibaditska džamija na svetu, a imala je i najveći tepih ikada satkan, međutim, danas je to tek drugi najveći tepih, posle gradnje Velike Džamije sultana Zajeda u Abu Dabiju.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-8-1024x764.png)
Tu je i veličanstvena Kraljevska Opera (ne kaže se Sultanska opera, jer sultan je sam po sebi kralj) od belog mermera iz Karare, jer je Kabus bio veliki ljubitelj opere i muzike, budući da je školovan u Britaniji. Na suncu, zaslepljuje svojim belasanjem.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-9-1024x767.png)
Plaža Kurum je omiljeno mesto lokalaca, ali i kupača, a lokalne devojke u gimnazijskim uniformama ne daju se slikati, ni same, a pogotovo ne sa nepoznatim muškarcima. Uhvatili smo ih “paparaco”.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-10-1024x767.png)
Stari Muskat
Zanimljivo je da je Muskat ime koje prilično dobro poznajete, jer se vezuje za muškatni oraščić koji je po gradu dobio ime. Sve to potiče od Portugalaca i 16. veka, kada su Portugalci bili pomorska supersila i kontrolisali puteve začina do Azije. Osvojili su Muskat i Malaku, u Maleziji, odakle su dovozili oraščić u Evropu i – eto imena preko “usputne stanice”.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-11-1024x767.png)
Portugalci su sagradili i moćne tvrđave u Muskatu i Matri i držali iz dok ih Osmanlije nisu isterale (čak tamo su došli, tako je!), da bi se na kraju Omanci sami oslobodili svih. Oman je posle toga bio centar trgovine začinima i robljem, imajući ključno mesto kao raskrsnica trgovine između Istočne Afrike i Indije.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-12-1024x764.png)
Omanski sultan je jedno vreme boravio u Zanzibaru, jer je to bila teritorija Omana, a cela ta priča kulminira time da za razliku od Emirata, ovde ima puno mulata (meleza crnaca i belaca) i čistih Afrikanaca, potomaka robova dovedenih iz današnje Tanzanije, Kenije i Mozambika.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-13-1024x765.png)
Elem, palata Al-Alam je još jedno remek-delo smirenog omanskog pogleda na svet i luksuz. Sve savršeno, estetski dovršeno i nepretenciozno, ako ijedna kraljevska palata može biti nepretenciozna.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-14-1024x767.png)
Iza nje, pruža se tvrđava Al-Džalali, na tamnosmeđim liticama, s jedne, a gotovo istovetna tvrđava Al-Mirani s druge.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-15-1024x765.png)
Matra
Beli balkoni Matre podsećaju na stripove Korta Maltezea i pesme Rundeka. Kao da vas je neko odveo u kolonijalno doba, Indiju ili Zanzibar. Plavo more i obala Indijskog okeana.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-16-1024x764.png)
Gledamo u pravcu Goe i Bombaja. Suk, odnosno pijaca u Matri, izvor je svakojakih delicija i suvenira – sapuna od mošusa, šalova od kašmira, indijske brze hrane.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-17-1024x613.png)
Cene deluju povoljno, ali to je varka – 1 rijal je 300 dinara.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-18-1024x767.png)
Kineske kopije handžara, nacionalnog noža i ponosa, svuda su oko nas. Idemo na čaj od zatara, mog omiljenog arapskog začina.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-19-770x1024.png)
Mačaka ima svuda, one su najveći prijatelji. Mirne su i vole da se maze. A kada se mačke ne plaše ljudi, znači da su ljudi pitomi.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-20-1024x765.png)
I baš zato, Oman nam je osvojio srca. Oaza mira i vizuelne harmonije na ludom Arabijskom poluostrvu.
![](http://www.nshronika.rs/wp-content/uploads/2023/03/oman-21-1024x766.png)
Izvor: Kulturanadlanu.com/Žikica Milošević
Foto: Žikica Milošević, Vladimir Cvetković